Ispiši ovu stranicu
Srijeda, 11 Prosinac 2019 06:56

KOLUMNA: Moć rada i humora naši su saveznici kroz život

Napisao/la 

Engleski pisac Shakespeare pisao je kako rad koji se obavlja s radošću liječi bolove. Francuski filozof i pisac Voltaire smatra da nas rad oslobađa triju velikih zala: dosade, poroka i oskudice. Njemački filozof Kant kaže da je najbolja i najljepša radost odmor poslije rada. Njemački reformator Martin Luther poučava kako je čovjek rođen za rad, kao ptica za let. Dat ću vam jedan primjer zašto je rad dobro došao!

Piše: Ivona Šimunović, psihoterapeutkinja i savjetnica u radu s ljudskim resursima / Bolji Ljubuški

Mnogi ljudi kažu da se nakon nekog treninga osjećaju puno bolje, iako su tjelesno umorni. Zašto je to tako? Nakon 30 do 60 minuta treninga dolazi do premora živčanog sustava i pražnjenja glikogenskih depoa u mišićima. Tada je tijelu potreban oporavak. Uslijed te potrebe, broj i intenzitet misli se smanjuje (kao posljedica premora CNS-a) tako, automatski, i negativnih misli. Luče se kokteli hormona poput endokrina koji izazivaju osjećaj zadovoljstva i poboljšana raspoloženja. Njihova svrha je da umanje stres koje je tijelo pretrpjelo tijekom treninga. Zato se poslije jakog treninga osjećamo “blaženo”. Ukratko, svaka napetost u živčanom sustavu biva “spaljena” kroz mišićni rad. To dovodi do olakšanja i čovjek se osjeća mnogo bolje. Negativne misli su nestale, spontano se osjeća dobro. To je, otprilike, mehanizam “pražnjenja” negativne energije u treningu / radu…

Svaki rad i tjelesna aktivnost nas oslobađa… Koliko god pojedini gledali na to ”rad je nužno zlo”. Takav pogled, u nas će unijeti dodatni teret življenja i svakim danom crpiti nam emocionalno tjelesnu energiju. Humor je oblik komunikacije pa način na koji ga koristimo, kao i svi drugi oblici komunikacije, govori o tome kako doživljavamo sebe i druge. O nama mnogo govore i razlozi zbog kojih posežemo za humorom: da bismo stekli popularnost, iskazali zanimanje za druge, prikrili neugodu ili uznemirenost, da bismo nekoga zaveli. No, često, i svjesno i nesvjesno, humor koristimo kako bismo prikrili ili nehotice otkrili svoje prave osjećaje...

"Malo se šaliti na tuđi račun” je humor koji može biti i grub i agresivan i ne treba ga uvijek poistovjećivati s duhovitošću i vedrim raspoloženjem koji pozitivno utječu na nas i naše
osjećaje. Humor često može biti začinjen podsmijehom, ironijom i cinizmom pa činjenica da se svi smiju ne mora značiti da je nešto zaista smiješno.

Vrlo često ljudi pribjegavaju humoru da bi prevladali neku neugodu, borili se protiv stresa ili tjeskobe te putem humora ”vratili milo za drago” nekome.

Ljudi koji su pod krinkom humora spremni ismijavati druge samo da bi se osjećali bolje koriste se agresivnim humorom. Riječ je o neprijateljski nastrojenim osobama uskih pogleda i punim predrasuda. Često su neosjetljive i neemotivne bez razvijenog osjećaja empatije. Zbog svega toga, nezadovoljni su i ne uspijevaju se dobro povezati s drugim ljudima. S druge strane, humor potiče hormon sreće, stvara osjećaj opuštenosti i unosi radost u naše življenje ako ga znamo pravilno koristiti. Lijek  je za nas, ali i za ljude oko nas.

Rad i humor naši su saveznici za lakše življenje, ali isto tako i ogledala nas samih. Moramo biti spremni i sposobni koristiti te mogućnosti - pomoći sebi, ali ne povrijediti nikoga.