Od te godine se vode i župne matice, a započinje i izgradnja župne kuće koja će potrajati 12 godina. Župna crkva trebala je još više vremena kako bi u punom sjaju dočekala svjetlo dana. Njena izgradnja za župnikovanja fra Pave Šimovića, tvorca njenog nacrta, počela je 1910. godine i trajala četiri ljeta, a svoj konačni nutarnji izgled dobila je tek za vrijeme župnika fra Augustina Matića 1929. godine.
Crkva i u budućnosti doživljava estetske zahvate. Obnavljana je nakon potresa 1972. godine. Tada je dobila novi zvonik. Iznutra je obnovljena pet godina kasnije, novi krov, ovaj bakreni, dobila je 1984. godine, a i danas kada vitinska sakralna ljepotica slavi prvu stogodišnjicu kako u svoje okrilje prima narod Božji ona je u procesu obnove. Obnovu je započeo župnik Fra Velimir Mandić (2000.-2010. god.), nastavio fra Mladen Sesar, a njihovim putom, zajedno sa župljanima, kroči sadašnji župnik fra Željko Grubišić. Potpuni završetak radova koji će našoj crkvi vratiti pravi sjaj teško je predvidjeti; s obzirom na ovo krizno vrijeme.
Sveta misa u našoj župi slavi se svake nedjelje i u područnim crkvama u Brljici (G. Vitina) još od 1965. godine, te na Otunju (Grabovnik). Vjerojatno, malobrojni župljani znaju da ih na svetu misu u Brljici već desetljećima poziva zvono koje je osobni dar Svetog Oca iz 1940. godine, na nagovor mještanina fra Jerke Borasa.
STANOVNIŠTVO
Zanimljivo je kroz objektiv statistike pogledati kretanje broja stanovnika na području današnje župe Vitina. U njenom slučaju statistika nije varljiva nego jasno ocrtava bremenitost vremena, prošlog i sadašnjeg, koje ova narod živi. Neka, dakle, brojevi progovore.
Godine 1776. bio je 161 vjernik u 26 kuća, godine 1844. bijahu 402 vjernika (65 kuća). Brojke kažu da velika kuga iz 1915. godine nije ostavila negativne posljedice u našem zavičaju jer je, kako vidimo, broj vjernika rastao. Godine 1867. bilo je 1365 vjernika u 209 kuća, a 1882. godine živjelo je na području današnje župe 2112 duša u 359 domaćinstava. Na prijelazu stoljeća, 1902. godine, živjelo je ovdje 2436 ljudi (411 kuća), a 1932. godine 3184 ljudi nastanjivalo je župu u 565 domaćinstava.
Jedan od vrhunaca župa je doživjela 1940. godine kad je imala 3810 vjernika, a nažalost je nakon rata taj broj opao za oko 370. Desetljeća su trebala za oporavak, pa je 1962. broj vjernika bio 3597 (670 kuća), a godine 1975. župa je doživjela svoj vrhunac - 3892 vjernika u 795 kuća! Od tada, taj broj je u opadanju pa je tako 1980. godine Vitina imala 3750 župljana, 2002. godine 3326 (893 domaćinstva), a godine 2010. imala je 3276 vjernika u 900 domaćinstava. Već par desetljeća, broj župljana se uz manje oscilacije ustalio na brojci od približno 3000.
Iz ovih podataka može se zaključiti kako je broj stanovnika naglo porastao kad je Vitinsko polje postalo obradivo u svoj svojoj punini, kako su ratovi ostavljali traga na tkivu naše župe, kako je nekada svaka kuda imala više duša, kako je moderno vrijeme učinilo svoje, kako Vitina danas dijeli sudbinu teške gospodarske situacije nakon posljednjeg rata, ali i kako Vitina ima bududnost, stalnost, vitae. U očekivanju ljepšeg vremena, Vitina živi u nadi jer, ne može se iz života istrgnuti život, iz Vitine vitalnost. Čuvana Božjom providnošdu, Vitina će, sasvim sigurno, živjeti još stoljećima.
Dragan Matić, prof./Vriostica.com