Taj drugi glas nadmašuje odbojnost prema cigaretama što otežava borbu protiv učinka dopamina i potiče ljude da puše više, prenosi dailymail.co.uk.
No, znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu kažu da bi im ovo saznanje moglo pomoći u dizajniranju lijeka - slično onome koji već postoji zbog alkoholizma - koji blokira zadovoljstvo pušenja i ono postaje grozno i odbojno. Opioidni lijekovi su snažni lijekovi. Oni preplavljuju mozak kemikalijama „dobro se osjećam“, poput endorfina, koje se oslobađaju tijekom vježbanja, koje povećavaju osjećaj euforije i tupe boli.
Nikotin je takav da stvara ovisnost, ali odnos ovisnika prema njemu je znatno kompliciraniji od odnosa između osobe ovisne o opioidima. On mozgu daje oba signala: za prestanak i protiv prestanka pušenja. Istodobno, nikotin oponaša oblik i aktivnost acetilkolina, neurotransmitera koji sudjeluje u užitku kao kod učenja i nekoliko oblika ovisnosti.
Znanstvenici su dugo znali da se nikotin ponaša na ova dva naizgled kontradiktorna načina - ali ne i kako se par staza igra u mozgu ili zašto se čini da ovisnost tako lako nadvlada averziju. Receptori u istoj regiji mozga, poznatiji kao ventralno tegmentalno područje koje igraju važnu ulogu u krugu 'nagrađivanja'. Ti receptori predstavljaju jedan kraj neuronske grane u obliku grane koji se proteže na druga različita područja mozga i tijela.
Neki receptori iz ove dvije populacije putuju na ista mjesta, drugi putuju u različita. Jedan dio receptora je vezan za dopamin, a drugi za gama-aminomaslačnu kiselinu. Dopamin je kemijski spoj koji ima veliki utjecaj na raspoloženje i zadovoljstvo, ali je također vezan za gađenje i averziju.
"Averzija bi trebala biti prisutna stalno, ali što više netko puši, mijenjat će se i pretvoriti u zadvoljstvo", rekla je glavna za ovo istraživanje dr. Taryn Grieder, koja je proučavala ovisnost o nikotinu oko desetljeća.
"To je gotovo kao prekidač u mozgu i skoro je došlo do prekida u signalizaciji, tako da je sada prisutna averzija koja je signalizirana putem dopaminskih neurona, ali gotovo je ista kao osjećaj zadovoljstva", rekla je Grieder.
Ovisnici o nikotinu osjećaju se bolje kada puše, samo pronalaze dobre stvari koje im nikotin čini.
"Ne smijete se igrati s dopaminom, jer ako ga ima previše, to vodi do shizofrenije, a premalo dovodi do Parkinsonovih problema i kretanja", objašnjava dr. Grieder.
Ako isključimo one druge neurone koji čine da se od pušenje osjećate ugodno, tada ostaje samo odvratnost ili odbojnost. Drugi neuroni su povezani s gama-aminomaslačnom kiselinom koja je protuteža neurotransmiterima uključenim u stres. Grieder i njezin tim sada znaju kakav lijek je potreban, samo ga trebaju napraviti.
"Ciljat ćemo receptore na gama-aminomaslačnim kiselinama kako nitko nebi osjećao zadovoljstvo i ugodu dok puši, ali moramo biti sigurni da neće ubiti baš sva zadovoljstva poput seksa ili hrane, možda jedino alkohol", kazala je Grieder.
Trenutno je ovo samo u riječima, nije se još počelo raditi na stvaranju jer žele sve istražiti do kraja i biti sigurni kako će ovaj lijek protiv prestanka pušenja biti siguran za sve.
Večernji list
