Kako je moguće da se danas, kad se u svakom trenu zna gdje je tko, kad vladine agencije prikupljaju podatke o kome žele, ne zna gdje je jedan Boeing 777?
- Ne postoji globalna obveza, nema zakona koji nalažu zrakoplovima da dojavljuju lokaciju. Iznimka su samo letovi sjevernoatlantskom rutom, no ne i oni preko Indijskog oceana. Otegotno je i to što su sateliti iznad azijskog kontinenta iz devedesetih i nemaju GPS sustav.
Nije li sve to apsurdno?
- Jest. Nadamo se da će se zakoni nakon ove nesreće promijeniti. Naša je kompanija opremila 15.000 zrakoplova platformom na kojoj radi komunikacijski sustav za praćenje i izvještavanje (ACARS) i koji nam javlja lokaciju, smjer i brzinu.
Ali je tvrtke ne koriste?
- Ne.
Zašto?
- To zaista ne znamo. Svi bi zrakoplovi mogli aktivirati tu opciju za nekoliko dana. Imaju opremu.
Je li im skupo?
- Teško. Usluga stoji manje od dolar po satu leta.
Je li malezijski zrakoplov imao vaš uređaj?
- Da. Ali nije javljao lokaciju.
Ipak, imali ste neke podatke iz zrakoplova?
- Iako je komunikacijski sustav bio ugašen, radio je samostalni sustav za sinkronizaciju podataka. A njega je nemoguće ugasiti sve dok rade motori. Podešen je bio da automatski svaki sat odašilje ping.
Što je ping?
- Ping znamo zvati rukovanjem ili pozdravom. Zamislite signal koji sa satelitskog tanjura, preko satelita dolazi do zrakoplova, odbije se i vrati. Kao da svaki sat pitamo zrakoplov: Jesi tu?, a on kaže: Jesam. Međutim, možemo mjeriti samo kut i vrijeme potrebno da signal prijeđe put, ali ping sam u sebi sadrži podatak o lokaciji.
Kako ste računali?
- Naši su inženjeri aeronautike modele predviđanja kretanja zrakoplova temeljili na Dopplerovu efektu, ponašanju vala, odnosno promjeni promatrane valne duljine vala zbog međusobnog približavanja ili udaljavanja. Sjetite se fizike: Zvuk motora koji se približava biva viši kako se motor približava, a kako se udaljava postaje dublji budući da frekvencija vala pada. Time smo dobili približnu lokaciju, plus-minus 200 kilometara.
Malezijski premijer je rekao da je vaša istraga bez presedana. Po čemu?
- Nikada nismo radili s toliko malo podataka. Nismo znali brzinu pa smo uzeli brzinu autopilota. Znali smo da je avion bio u pogonu pet sati nakon nestanka s radara i da se kretao. Polako smo rafinirali model - pingove s leta uspoređivali smo s uzorkom ili šablonom koju su ostavili pingovi drugih Boeinga 777 na tim rutama. Eliminirali smo sjevernu i zaključili da je letio prema jugu, a to su potvrdili i kolege koji su recenzirali rezultate.
Obitelji putnika i posade: Pokažite nam fizičke dokaze
S Inmarsatom smo razgovarali u ponedjeljak, odmah nakon što je malezijski premijer Najib Razak objavio da je zrakoplov završio u Indijskom oceanu. Od tada, redale su se sumnje - matematički proračuni očito nisu dovoljni ni obiteljima putnika i posade, ni nekim državama, poput Kine, da zaista zaključe da je zrakoplov na dnu mora. Stoga su jučer iz Inmarsata, kad smo s njegovim ljudima ponovo kontaktirali da komentiraju nagađanja, kazali kako je “sve dalje u rukama malezijskih vlasti”. Pretpostavi li se da je zrakoplov na dnu oceana, teškoće bi mogla stvarati iznimna dubina Indijskog oceana. Uz žrtve nesreće, istražitelje će najviše zanimati podaci iz crne kutije koji bi mogli razjasniti za sada neobjašnjenu promjenu smjera leta. Ponovno se barata raznim teorijama, od toga da je pilot bio u (samo)ubilačkoj misiji. Obitelji su ogorčene na malezijske vlasti i traže fizičke dokaze.
Večernji.hr/Foto: Reuters
