Naime, ovogodišnja vinogradarska sezona, po mišljenju stručnjaka, u odnosu na proteklu značajno se razlikuje po klimatskim parametrima, prinosu i vremenu berbe. Rodni potencijal je bio iznad očekivanja, no mnogim vinogradima je naštetila peronospora, odnosno plamenjača, u našim krajevima najopasnija bolest vinove loze. Kvaliteta grožđa ovisila je uglavnom od dobre i pravovremene agrotehnike, što se vidjelo kod uzornih vinogradara.
Kašnjenje berbe
O stanju u hercegovačkim vinogradima i berbi grožđa razgovarali smo s Ljubušakom, ing. Mladenom Gašparom, stručnim savjetnikom za vinogradarstvo i vinarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara.
„U usporedbi s prošlom, ove godine je berba počela nešto kasnije. Razlog tomu su specifične klimatske prilike u svibnju, učestale kiše i hladnoća, što je utjecalo na kašnjenje vegetacije. No, poslije lipnja, sve je išlo u prilog vinovoj lozi pa kao rezultat imamo vrhunsko vino. To je kod onih vinogradara koji su na vrijeme zaštitili nasade, dok ima i onih vinograda u kojima se nema što ubrati“, kazao je ing. Gašpar.
Nadalje navodi kako je, u posljednjih 20-ak godina, sve manje nasada vinove loze, što loše utječe na razvoj vinogradarstva u Hercegovini.
Savjeti vinogradarima
„Prateći stanje na terenu, nažalost, vidljivo je kako se sve manje sade vinogradi, a puno je i onih koji su zapušteni. Problem je i taj što pojedinci odustaju od proizvodnje i kupuju uvozno grožđe po jeftinijoj cijeni“, istaknuo je ing. Gašpar.
Uputio je i nekoliko savjeta vinogradarima prilikom berbe i prerade grožđa.
„Samu berbu preporučljivo je obaviti za lijepa i suha vremena. Potrebno je, također, detaljno očistiti podrumske prostorije u kojima se odvija prerada, kao i posude u kojima se odlaže grožđe. Svakako je poželjno odnijeti uzorak mošta/vina na laboratorijsku analizu, gdje se može precizno odrediti jakost vina, a i drugi parametri bitni za njegovu kvalitetu“, zaključio je ing. Gašpar.
Antonela Marinović Musa / Dnevni list
